Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije UV zračenje koje sunce emitira. Kada je koža pretjerano izložena suncu dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njenu elastičnost. Kao vidljivi znaci oštećenja kože nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca.
Međutim, ono što golim okom ne vidimo, još više bi nas trebalo zabrinjavati. To su oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja, a koja povećavaju rizik za razvoj raka kože.
Novija istraživaja ukazuju da određeni nutrijenti mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja ili čak i pomoć u oporavku već oštećene kože, te tako utjecati i na smanjenje rizika od razvoja raka kože. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, vitamina A, C, E te selena i cinka.
Beta karoten
Beta karoten je jedan od najpoznatijih antioksidansa, a nalazimo ga u biljnim izvorima i algama. Ovaj nutrijent naziva se i «prirodni suncobran» jer štiti kožu od opasnog ultraljubičastog zračenja smanjujući aktivnost slobodnih radikala koji nastaju emisijom UV zraka. Rezultati velikog broja eksperimentalnih studija ukazuju na to da beta karoten djeluje zaštitno protiv akutnih i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Prema nekim istraživanjima, beta karoten smanjuje oštećenje DNA molekula te tako spriječava i razvoj degenerativnih bolesti.
Bez obzira što se o mehanizmu djelovanja još uvijek raspravlja, beta karoten je nutrijent čiji unos se prije izlaganja suncu preporuča širom svijeta.
Vitamin C
Jedno od značajnijih novih dermatoloških otkrića je otkriće sposobnosti vitamina C da se «suprotstavi» negativnim posljedicama izlaganja suncu.
Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na tkivima posebice na kolagenu i elastinu, gradivnim komponentama kože, uzrokujući, primjerice, stvaranje bora na koži. Vitamin C, kao moćan antioksidans neutralizira slobodne radikale te tako spriječava oštećenja na koži. Osim prevencije oštećenja, vitamin C igra važnu ulogu i u regeneraciji već oštećene kože.
Prema Američkom dermatološkom društvu, dnevni unos 500 – 1000 mg vitamina C može biti od velike koristi za očuvanje zdravlja kože. Sintezu kolagena moguće je potaknuti i nanošenjem krema koje sadrže vitamin C, i to u formi L-askorbinske kiseline, jer jedino u tom obliku vitamin C može prodrijeti kroz slojeve kože i polučiti zaštitno djelovanje.
Vitamin E
Vitamin E naziva se i «vitamin ljepote» jer potiče mnoge kemijske reakcije u organizmu koje poboljšavaju stanje naše kože. Snažan je antioksidans i blagotvorno djeluje na sve tipove kože.
Vitamin E:
- Vlaži kožu
- Potiče popravak oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala
- Štiti kožu od štetnih čimbenika iz okoliša
- Pomaže u smanjenju crvenila kože nakon pretjeranog izlaganja suncu
- Sprečava nastajanje tamnih mrlja
- Smanjuje nastajanje bora te kožu održava glatkom kroz duže vrijeme
Osim oralne primjene, vitamin E se može primjenjivati i direktnim nanošenjem na kožu, bilo kao čisti vitamin E ili kao dio losiona za sunčanje. U slučaju direktnog nanošenja vitamina E na kožu, treba uzeti u obzir vrijeme potrebno vitaminu da prodre u dublji sloj kože. Drugim riječima, vitamin E je potrebno nanijeti 10-20 minuta prije izlaganja suncu.
Prema nekim studijama, unos vitamina E i A zajedno može polučiti još bolje rezultirate nego unos pojedinačnih vitamina.
Vitamin A
Vitamin A se u koži nalazi u malim koncentracijama, no apsolutno je esencijalan za zdravlje kože. Igra ključnu ulogu u rastu i razvoju stanica kože te je pokazano da djeluje na popravak oštećenja nastalih UV zračenjem. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati uništavanje vitamina A u koži, usljed čega se može razviti i deficit, a posljedično dolazi i do nastanka tamnih mrlja, bora, ljuštenja kože te u najgorem slučaju, prekarcinogenih lezija.
Iako rezultati istraživanja ukazuju na važnu ulogu vitamina A u održavanju zdravlja kože te u prevenciji raka kože, mehanizam djelovanja, kao i forma vitamina A koja bi polučila najbolje djelovanje, još nisu razjašnjeni.
Stoga je vitamin A najbolje unositi kao dio uravnotežene prehrane, ili kao dio antioksidativnog dodatka prehrani, i to u kombinaciji sa vitaminom C i E jer, osim što vitamin C, sudjeluje u regeneraciji vitamina E, i metabolizam vitamina A je usko vezan uz vitamin C.
Koncept uravnoteženog unosa ovih triju nutrijeneta kao vrlo važnog aspekta zaštite kože sve više potvrđuju i brojni rezultati znanstvenih istraživanja.
Osim, vrlo važnog zaštitnog djelovanja na zdravlje kože, antioksidansi – beta karoten, vitamin C, E, A, selen te mineral cink, u ljetnim mjesecima organizmu mogu pružiti snažnu i potrebnu imunološku potporu. Jer, nasuprot uvriježenom mišljenju, imunološki sustav ljeti nije na «vrhuncu snage». Zapravo, pretjerano izlaganje suncu znatno slabi imunitet.
Izvor vitamina i minerala u hrani
Beta karoten
- žuto i narančasto povrće i voće, tamno zeleno lisnato povrće
Vitamin C
- brokula, crvena paprika, šipak, acerola, citrusi, jagode
Vitamin E
- ulje pšeničnih klica, orasi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće
Vitamin A
- jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje bakalara
Selen
- morski plodovi, cjelovite žitarice, češnjak, jaja
Cink
- morski plodovi, krto crveno meso i meso peradi