Za liječenje se divlji kesten počeo koristiti razmjerno kasno. Sredinom 19. stoljeća postao je cijenjenom ljekovitom biljkom, čija se kora kod bolesti s vrućicom, malarije, proljeva i kožnih bolesti upotrebljavala kao nadomjestak za kininovu koru. Listovi su se koristili kod kašlja, artritisa i reume, a iz cvjetova se spravljao čaj. Danas se kesten uglavnom koristi u obliku gotovih pripravaka, koji su standardizirani na saponinsku mješavinu escin
HIPPOCASTANI FLOS: Cvjetove beremo na početku cvatnje, osušimo ih brzo i dobro, pa spremimo u dobro zatvorene posude.
HIPPOCASTANI FOLIUM: Svježi ili osušeni listovi koriste se rijetko, kora (HIPPOCASTANI COTEX) još rjeđe.
STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST: Raširen je kao ukrasno stablo u drvoredima, parkovima i vrtovima. Većinom se uzgajaju vrste s bijelim, rijetko i oblici s ružičastim cvjetovima.
VRSTE SLIČNA DJELOVANJA: Pitomi kesten (Castanea sativa Mili.) inače je botanički u srodstvu s bukvom, iako su njegovi plodovi slični plodovima divljeg kestena. Tako je divlji kesten i dobio ime. Čaj od listova pitomog kestena (CASTANEAE FOLIUM) u narodnoj se medicini s uspjehom koristi kod bronhitisa, astme, hripavca i sličnih tegoba s dišnim organima. Danas smo njegovu uporabu gotovo posve zaboravili, iako je kod navedenih bolesti odličan pomoćni lijek, koji pojačava otpornost na infekcije. Listovi sadrže flavonoide, trjcslovine i vitamin C. Čaj je vrlo ukusan ako ga sladimo međom od kestena. Valja posušiti ponešto kestenovih listova i iskušati taj dobar domaći lijek. Iako s divljim kestenom nije ni u kakvu srodstvu, oštrolisna veprina (Riiscus aaileatus L.) ima slično djelovanje. Raste u toplijim predjelima naših područja. Iscrpine droge (RUSO ACULEATJ RADLY) sadrže saponine (ruscin i ruskozid) te flavonoide. Djeluju na tonus venoznih žila tako što utječu na hormon adrenalin, koji izlučuje nadbubrežna žlijezda. Smanjuje oštećenja kapilara i nastajanje edema. Većinom je koristimo u obliku gotovih pripravaka kod hemoroida, proširenih vena i oštećenih kapilara. Dnevna doza iznosi 40 grama droge.
SASTAV I AKTIVNE TVARI: Plodovi divljega kestena sadrže mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (3-6%). I u smeđoj ovojnici nalazi se mješavina triterpenskih saponina (hipokastanozid). Listovi, cvjetovi i kora sadrže tek malo saponina. Njihovi su glavni sastojci flavonolski glikozidi, osobito kvercetin, izokvercetin i kemferol. U listovima i kori nalaze se i kumarinski glikozidi (9%) eskulin, skopolin i fraksin, a plodovi ne sadrže kumarine. U listovima, kori i plodovima nalaze se katchinske trjeslovine, proantocijanidi i različiti steroli. Kao rezervne tvari u plodovima nalaze se šećer, škrob (35%), djelomično i ulje (4-6%), koje se koristi za izradu sapuna.
DJELOVANJE I UPOTREBA: Escin, saponinski kompleks iz plodova, za razliku od drugih saponina, nema hemolitičko djelovanje, tako da ga možemo koristiti oralno i intravenozno. Smanjuje oštećenja kapilara, jača njihove stjenke i štiti od edema. Takvo djelovanje nazivamo antieksudativnim. Aktivne tvari kestena smanjuju filtraciju bjelančevina, elektrolita i vode u izvanžilne prostore. Antiedemično djelovanje temelji se na sporom razlaganju kortikoidnih hormona, pa je stoga važno da je rad nadbubrežne žlijezde intaktan. Poboljšanje znakova bolesti kod kronične insuficijencije vena (otežale noge, osjećaj napetosti u nogama, svrbež kože iznad proširenih vena, bolovi i upale proširenih vena) potvrđeno je brojnim kliničkim ispitivanjima. Znanstvenici drže da escin smanjuje nastanak i utjecaj enzima koji razlazu unutarnje žile kapilara. Tek nakon jednog do dva tjedana pokazuju se prvi znaci poboljšanja. Kora smanjuje izlučivanje žlijezda probavnoga trakta. Koristimo je kod kroničnih proljeva, krvarenja iz želuca i crijeva, dizenterije i sličnih bolesti. Nekada se koristio kao nadomjestak za kinin kod malarije i kožnih čireva. Cvatovi se u narodnoj medicini još i danas koriste za jačanje tijela, protiv proljeva, katkad i kod mrlja na koži.
NEŽELJENA DJELOVANJA: Kod oralnog korištenja rijetko dolazi do slabosti, želučanih tegoba ili svrbeža. Istraživanjima o uporabi ekstrakta kestena u trudnoći, u slučaju velikih poteškoća s venama i edemima nisu utvrđene nikakve nuspojave, tako da je uporaba i preporučljiva.
ČAJ: Od jedne čajne žličice svježih ili suhih listova spravljamo oparak koji treba odstajati 5-10 minuta. Kod kašlja ga pijemo zaslađenog medom, dva do tri puta na dan. Od dviju čajnih žličica suhih cvjetova spravljamo oparak. Kod prehlada triput na dan pijemo po jednu šalicu čaja zaslađenog medom. Od pola čajne žličice osušene kore spravljamo uvarak, koji poput ostalih ljekovitih biljaka s trjeslovinama, koristimo izvana, kod opeklina od sunca, ozeblina i rana koje ne zacjeljuju.
GOTOVI PRIPRAVCI: Gotove pripravke iz plodova uglavnom koristimo protiv tegoba u vezi s venama. Možemo ih nabaviti u ljekarni. U njima je količina tvari standardizirana. Dnevna doza iznosi 100 mg escina.
TONIK: U narodnoj medicini koristi se tonik za njegu nogu kod proširenih vena. Iako nema kliničkih podataka o njegovu djelovanju preko kože, bolesnici svjedoče o subjektivnom poboljšanju tegoba. Oko 20 svježih, zrelih kestena očistimo, sitno narežemo ili naribamo i prelijemo jednom litrom 70 postotnog etanola. Nakon dva tjedna tekućinu filtriramo, možemo je čuvati dulje vrijeme. Prije korištenja razrijedimo je jednakim dijelom vode i koristimo u oblozima kod bolesnih i oteklih nogu, upaljenih krvnih žila ili kao dodatak kupeljima za noge. Često se koristi i kao dodatak kupeljima kod reumatskih tegoba. Taj se tonik nikada ne smije koristiti na oštećenoj koži. Njegov učinak dodamo pojačavamo unutarnjom primjenom standardiziranih pripravaka od kestena.